Dokumentacijski i informacijski odjel prikuplja, obrađuje i predstavlja građu o muzejskim zbirkama i programima od prvih godina djelovanja Muzeja osnovanog kao Galerija suvremene umjetnosti 1954.
Najveći dio dokumentacijskog fonda čini arhiv izložbi od 1954. do danas, objedinjujući pozivnice, plakate, kataloge, fotodokumetaciju, dijapozitive, filmove i novinske članke o više od 1600 izložbi, akcija, performansa, predavanja, projekcija i razgovora. Ta građa kroz povijest jedne institucije priča priču o kontekstima i uvjetima stvaranja umjetnosti u Hrvatskoj od pedesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Drugu veliku i iznimno važnu cjelinu čini arhiv umjetnika iz Hrvatske i zemalja nekadašnje Jugoslavije. Iz arhiva izložbi i arhiva umjetnika organski su nastale istraživačke cjeline zbog kojih u Dokumentacijski i informacijski odjel Muzeja suvremene umjetnosti dolaze istraživači sa svih strana svijeta. To je prije svega Arhiv pokreta Novih tendencija (1961. – 1973.) koji, osim tiskane građe i fotodokumentacije, sadržava i bogatu korespondenciju s umjetnicima i galeristima te predstavlja jedno od temeljnih izvorišta za proučavanje toga međunarodnog umjetničkog pokreta. Od iznimnog je značenja njegov dio posvećen ranoj računalnoj umjetnosti nastao usporedo s izložbama, simpozijima i izdavanju časopisa BIT International te čini jedan od najcjelovitijih arhiva rane računalne umjetnosti uopće.
Unutar arhiva izložbi izdvaja se građa o Didaktičkoj izložbi, putujućoj izložbi o nastanku apstraktne umjetnosti koja je proputovala više od 20 lokacija u tadašnjoj Jugoslaviji. Dokumentacija uključuje izvorne didaktičke panele te pripremne tekstove i fotografije, zapisnike i ostalu arhivsku građu. Arhiv konceptualne umjetnosti nastao je iz arhiva velike izložbe Nova umjetnička praksa u Jugoslaviji ( 1978.) i Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina (1982.), dok o istraživanju povijesnih avangardi svjedoče cjeline Tendencije avangardi u hrvatskoj modernoj umjetnosti 1919. – 1941. (1982.) i Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti prve polovice dvadesetog stoljeća (2007.).
Istodobno, Odjel nastoji prikupiti otkupom ili darovnicama dokumentaciju iz privatnih zbirki povezanu s nekim razdobljem, pokretom, skupinom ili pojedincem. Neke su od takvih cjelina fotoarhiv djelovanja Galerije studentskog centra sedamdesetih godina te prostora Podroom i Prostora proširenih medija (PM) nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i arhiv skupine Gorgona. Također, Muzeju su donirani i privatni arhivi koje su stvorili eminentni kustosi i kritičari poput arhiva Radoslava Putara, Borisa Kelemena ali i umjetnika kao što su Marino Tartaglia i Ivan Picelj.
Muzeju je 2012. godine darovan Arhiv Ivana Picelja, umjetnika i dizajnera koji je dugi niz godina oblikovao muzejske pozivnice, kataloge i plakate, ali i koji je bio član skupine EXAT 51 i oblikovao časopis BIT international i vizualni identitet Novih tendencija. Pristup arhivu čije su najznačajnije cjeline obrađene i digitalizirane omogućio je uvid u značajnu građu vezanu uz djelovanje skupine EXAT 51, pokret Novih tendencija i časopis BIT international te povijest nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti.
Osim dijela Arhiva Picelj, u potpunosti je digitalizirana građa iz Arhiva Nove umjetničke prakse te arhiva Podrooma i Arhiva PM, a dostupna je na sljedećoj poveznici: http://digitizing-ideas.org/. Digitalizran je i arhiv Marina Tartaglie, dok je digitalizacija Arhiva Novih tendencija u tijeku i dostupna je istraživačima na upit.
Kontaki:
Jasna Jakšić (voditeljica odjela), kustosica jasna.jaksic@msu.hr
Ivna Jelčić, arhivska tehničarka ivna.jelcic@msu.hr
Sanela Tepić, informatičarka sanela.tepic@msu.hr
